Evolucija modernih auto-periodičnih sorti s visokim sadržajem THC

Sve do nedavno, mnogi domaći uzgajivači nikada nisu čuli  za različite avtoperiodične
vrste kanabisa. One danas čine polovicu prodanih sjemenki tvrtke Dutch Passion. Za rast
automatskih sorti je od sadnje do berbe sa dvadeset satnim dnevnim svjetlom potrebno oko 75 dana.

Za njihov uzgoj ne trebate puno  iskustva,  jer  one su brzo rastuće, bogata THCjem i
jednako dobre kao i ostale foto-periodične sorte. Mnogi ljudi uzgajaju avtomatike skupa sa tradicionalnim fotoperiodičnim sortama a neki su i u potpunosti prešli  samo na automatske sorte.

Međutim, bilo je potrebno par godina  za trenutačni kapacitet suvremenih automatskih sorti

Pred vama je  kratak sažetak evolucije modernih avtomatika

1. Prva generacija avtoperiodičnih sjemenki – nije bila  loša, ali bilo je obavezno potrebno povećati prinos i moć

Marka Joint Doctor će sigurno biti zapamćena kao prva, koja je  tržištu ponudla avtomatske sorte, posebno u osamdesetim i devedesetim godinama, kada je počela stabilizacija genetike, koja je omogučala cvjetanje bez obzira na godišnje doba.
Sve genetičke studije prije 2005. godine spadaju među prve generacije avtomatika.

Kod Joint Doctor-a su uspjeli  zaobići osnovna pravila uzgoja kanabisa, to jest pravilo,  da je biljka počela cvjetati samo kad se dnevno svjetlo smanji na približno dvanaest sati. Sa time što su uspjeli,, da avtomatske sorte cvjetaju i kod više od dvandeset sati dnevnog svjetla su te sorte dobile novu fotosintetičnu vrijednost u odnosu na fotoperiodne sorte.

 Proizvodnja biomase i cvijetova  pod  dvadeset satnim  dnevnim svjetlom  bila je, naravno, još uvijek veća nego što je bila pod dvanaest satnim dnevnim svjetlom.
 Ipak, sve to je još uvijek bila samo teorija.
Problem prve generacije automatskih sorti je prvenstveno u tome što su imale loš prinos
i srednju snagu.

Za neke uskogledne uzgajivače to je bio naravno dokaz, da avtomatiki neče donjeti uspjeh a neki drugi su  u prvoj generaciji avtomatika  uglavnom vidjeli  puno potencijala i stoga se je rad nastavio.


2. Druga generacija avtoperiodičnih sjemenki – poboljšana snaga, ali potrebno je bilo još puno posla.

Prva generacija avtomatika  nam je dala određeni novi poticaj za postizanje ciljeva – cvjetanje pod dvadeset satnim svjetlom, nešto što se nikome nije činilo moguće.. Naravno, to je bila fantazija svih ozbiljnih uzgajivača. Jedna od večih ironija uzgajivača kanabisa je bila ta da su morali vir svjetlosti dramatično smanjiti i sa time potaknuli cvjetanje.

S time što su zaobišli gen su uzgajivači sa time omogučili dodatnih osam ili više sati svjetla na dan.

Naravno, više svjetla znači   i više biomase a i neprestano istraživanje genetike avtomatskih biljaka  su  doprinijeli  veličini biljaka, višem prinosu i samoj snagi.

U to vrijeme je bila velika razlika među sjemenskim bankama  u samom prinosu i snagi biljaka.


Različiti uzgajivači su radili istraživanja koristeći razne tehnike i trikove s kojima su ubrzali rast te povečali  prinos i snagu.
Tvrtka Dutch Passion tvrdi da su sjemena  druge generacije ona, koja su se prodavala u razdoblju između 2005. i 2010. godine.
Rezultati su definitivno bili bolji, prvi kupci su bili zadovoljni sa sjemenkama – ali su svejedno htjeli više.

3. Treća generacija avtoperiodičnih sjemenki – čekanje se je isplatilo

Treća generacija avtomatika je sav sortiment  što danas vidimo u vrhunskim sjemenskim bankama.

Bolji uzgajivači avtoperiodičnih biljaka  proizvedu  između 100 i 200 grama usjeva i tako
jednostavno više ne mogu razlikovati između moći  avtoperiodičnih i fotoperiodičnih biljaka.

Dodatna prednost treće generacije avtomatika   je u tome što može rasti pod 24 – satnim svjetlom,  što važi za barem dvije ili tri poznate sjemenske banke.
Za one koji uzgajaju u područjima hladnih zima, to znači da je 24 – satna rasvjeta jaka  pomoć  u održavanju optimalne rastuće temperature.
Međutim, treba je upozoriti, da postoji razlika između najboljih sjemenskih banki (koje nude autentična sjemena treće generacije avtoperiodičnih biljaka) i drugih  sjemenskih banki  među kojima se  mnoge  još uvijek bore s nedosljednošču samog prihoda i moći. U svakom slučaju, postoji mnogo dobrih avtoperiodičnih sjemenki ali to je još uvijek samo pola priče, jer još uvijek je potrebno puno iskustva i tehnike da bi mogli konstantno  proizvoditi kvalitetna sjemena.

Danas  najbolje sjemenske banke i dalje pokušavaju poboljšati tehnike uzgoja, sa kojim poboljšaju genetski bazen i daljnje usavršavanje sukladnosti proizvodnje sjemenki i naravno snage samih biljaka koje iz njih izrastu.

Jedno je sigurno, priča o avtoperiodičnim sjemenkama sigurno još nije završena, a

ljubitelji tih sjemenki sigurno mogu gledati veselo prema naprijed u budućnost.